PRP terapija jajnika i endometrijuma

PRP (Platelet-Rich Plasma) terapija jajnika i endometrijuma je inovativna metoda koja podrazumeva ubrizgavanje sopstvene plazme bogate trombocitima u određene delove reproduktivnog sistema. Plazma se dobija centrifugiranjem pacijentkinjine krvi, nakon čega se ubrizgava direktno u tkivo.

Preimplantaciono genetsko testiranje aneuploidije (PGT-A)

Preimplantaciono genetsko testiranje aneuploidije (PGT-A) je metoda koja se koristi u procesu vantelesne oplodnje (IVF) kako bi se procenilo da li embrion ima tačan broj hromozoma pre nego što se vrati u matericu. Ova analiza značajno povećava šanse za uspešnu trudnoću i smanjuje rizik od spontanih pobačaja i genetskih poremećaja.

Genetski status embriona – normalan, abnormalan ili mozaičan?

U procesu vantelesne oplodnje (IVF), jedan od ključnih faktora uspeha je genetski status embriona. Preimplantaciono genetsko testiranje (PGT-A) omogućava da se embrioni klasifikuju u tri osnovne grupe: normalni (euploidni), abnormalni (aneuploidni) i mozaični embrioni. Normalni (euploidni) embrioni Embrioni sa tačnim brojem hromozoma (46, raspoređenih u 23 para) imaju najveće šanse za uspešnu implantaciju, zdravu trudnoću i rođenje deteta bez genetskih anomalija. Ovi embrioni su idealan izbor za transfer. Abnormalni (aneuploidni) embrioni Aneuploidni embrioni imaju previše ili premalo hromozoma. Ova nepravilnost može dovesti do: Obično se aneuploidni embrioni ne transferuju jer su šanse za uspeh niske, ali u određenim slučajevima, uz konsultaciju sa genetičarom, može se razmatrati mogućnost transfera. Mozaični embrioni – između normalnog i abnormalnog Mozaični embrioni sadrže mešavinu normalnih i abnormalnih ćelija. Na primer, deo ćelija može imati ispravan broj hromozoma, dok drugi deo može imati viškove ili nedostatke. Ovi embrioni su posebno izazovni jer njihov razvoj može ići u različitim pravcima:🔹 Samokorekcija – abnormalne ćelije mogu nestati tokom razvoja, ostavljajući zdrav fetus.🔹 Neuspešna implantacija – u zavisnosti od procenta abnormalnih ćelija, embrion može prestati da se razvija.🔹 Povećan rizik od komplikacija – uključujući pobačaj ili razvojne probleme kod deteta. Mozaicizam se deli na niski (mali procenat abnormalnih ćelija)

Anatomija i veličina materice

Materica je dinamičan organ koji se prilagođava hormonskim promenama i fiziološkim procesima tokom života žene, uključujući menstruaciju, trudnoću i menopauzu. Njena veličina, oblik i funkcija ključni su za plodnost i opšte reproduktivno zdravlje.

Anatomija i veličina jajnika – zašto su važni?

Jajnici su parni reproduktivni organi kod žena, smešteni sa obe strane materice, u blizini jajovoda. Oni imaju ključnu ulogu u proizvodnji jajnih ćelija i lučenju hormona, kao što su estrogen i progesteron.

U reproduktivnom periodu, normalna veličina jajnika varira, ali prosečne dimenzije su:
Dužina: 2,5 – 5 cm
Širina: 1,5 – 3 cm
Debljina: 0,6 – 1,5 cm
Zapremina: 4 – 10 ml

Kvalitet zamrznutih jajnih ćelija

Zamrzavanje jajnih ćelija, poznato kao oocitna krioprezervacija, predstavlja ključnu opciju za očuvanje plodnosti. Kvalitet zamrznutih jajnih ćelija zavisi od nekoliko faktora, uključujući starost žene u trenutku zamrzavanja, metode zamrzavanja, laboratorijske uslove i samu proceduru odmrzavanja.

Tarnerov sindrom – uzroci, simptomi i lečenje

Tarnerov sindrom (TS) je genetski poremećaj koji pogađa isključivo žene i nastaje zbog potpunog ili delimičnog nedostatka jednog X hromozoma. Javlja se kod oko 1 na 2.500 novorođenih devojčica i može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući nizak rast, neplodnost i srčane mane.

ERA Test (Endometrial Receptivity Analysis)

ERA test (Endometrial Receptivity Analysis) je inovativna dijagnostička metoda koja pomaže u proceni receptivnosti endometrijuma, ključnog faktora za uspeh implantacije embriona tokom vantelesne oplodnje (VTO). Ovaj test analizira ekspresiju specifičnih gena u endometrijumu kako bi se odredio optimalan vremenski period za prenos embriona, čime se povećavaju šanse za trudnoću.

Preuranjena menopauza i menopauza izazvana lekovima

Preuranjena menopauza (poznata i kao prerano zatajenje jajnika – POF) označava prestanak funkcije jajnika pre 40. godine života. To znači da jajnici više ne proizvode dovoljne količine estrogena i da ovulacija prestaje.

Uzroci preuranjene menopauze:

🔹 Genetski faktori – Ako je majka ili baka imala ranu menopauzu, postoji povećan rizik da će se to desiti i sledećoj generaciji.
🔹 Autoimune bolesti – Stanja poput autoimunog tiroiditisa, Addisonove bolesti ili lupusa mogu uticati na funkciju jajnika.
🔹 Hromozomske abnormalnosti – Tarnerov sindrom i Fragilni X sindrom povezani su sa smanjenom funkcijom jajnika.
🔹 Hemoterapija i zračenje – Ove terapije mogu oštetiti jajnike i izazvati trajni gubitak funkcije.
🔹 Infekcije – Određene virusne infekcije (poput zauški) mogu uticati na funkciju jajnika.
🔹 Idiopatski uzroci – U velikom broju slučajeva, uzrok ostaje nepoznat.

Menopauza: početak, hormoni i faze tranzicije

Menopauza je prirodan biološki proces koji označava kraj reproduktivnog perioda žene. Definiše se kao period kada žena nije imala menstruaciju 12 uzastopnih meseci, što znači da su jajnici prestali da proizvode jajne ćelije i došlo je do značajnih hormonskih promena. Kada se javlja menopauza? Menopauza obično nastupa između 45. i 55. godine života, a prosečna starost ulaska u menopauzu je oko 51. godine. Međutim, može se javiti ranije ili kasnije, u zavisnosti od genetike, načina života i zdravstvenog stanja. Preuranjena menopauza Ako menopauza nastupi pre 40. godine, smatra se preuranjenom (privremenom) menopauzom. Uzroci mogu biti: Hormonske promene u menopauzi Menopauza je praćena značajnim smanjenjem ženskih polnih hormona: Faze tranzicije Menopauza se ne dešava naglo – postoji nekoliko faza kroz koje telo prolazi: 1. Perimenopauza (tranzicioni period) Perimenopauza počinje nekoliko godina pre menopauze (obično u ranoj ili srednjoj 40-oj godini) i traje 4–10 godina. Karakteriše se:✔ Neredovnim menstrualnim ciklusima (kraći ili duži intervali između menstruacija)✔ Početkom simptoma kao što su valunzi, nesanica, promene raspoloženja i smanjen libido✔ Postepenim smanjenjem nivoa estrogena 2. Menopauza Menopauza zvanično nastupa kada prođe 12 meseci bez menstruacije. Simptomi se mogu intenzivirati, a u ovom periodu dolazi do značajnih hormonalnih promena. 3. Postmenopauza Period nakon menopauze, kada

Nema više tekstova.

PRP terapija jajnika i endometrijuma

PRP (Platelet-Rich Plasma) terapija jajnika i endometrijuma je inovativna metoda koja podrazumeva ubrizgavanje sopstvene plazme bogate trombocitima u određene delove reproduktivnog sistema. Plazma se dobija centrifugiranjem pacijentkinjine krvi, nakon čega se ubrizgava direktno u tkivo.

Preimplantaciono genetsko testiranje aneuploidije (PGT-A)

Preimplantaciono genetsko testiranje aneuploidije (PGT-A) je metoda koja se koristi u procesu vantelesne oplodnje (IVF) kako bi se procenilo da li embrion ima tačan broj hromozoma pre nego što se vrati u matericu. Ova analiza značajno povećava šanse za uspešnu trudnoću i smanjuje rizik od spontanih pobačaja i genetskih poremećaja.

Genetski status embriona – normalan, abnormalan ili mozaičan?

U procesu vantelesne oplodnje (IVF), jedan od ključnih faktora uspeha je genetski status embriona. Preimplantaciono genetsko testiranje (PGT-A) omogućava da se embrioni klasifikuju u tri osnovne grupe: normalni (euploidni), abnormalni (aneuploidni) i mozaični embrioni. Normalni (euploidni) embrioni Embrioni sa tačnim brojem hromozoma (46, raspoređenih u 23 para) imaju najveće šanse za uspešnu implantaciju, zdravu trudnoću i rođenje deteta bez genetskih anomalija. Ovi embrioni su idealan izbor za transfer. Abnormalni (aneuploidni) embrioni Aneuploidni embrioni imaju previše ili premalo hromozoma. Ova nepravilnost može dovesti do: Obično se aneuploidni embrioni ne transferuju jer su šanse za uspeh niske, ali u određenim slučajevima, uz konsultaciju sa genetičarom, može se razmatrati mogućnost transfera. Mozaični embrioni – između normalnog i abnormalnog Mozaični embrioni sadrže mešavinu normalnih i abnormalnih ćelija. Na primer, deo ćelija može imati ispravan broj hromozoma, dok drugi deo može imati viškove ili nedostatke. Ovi embrioni su posebno izazovni jer njihov razvoj može ići u različitim pravcima:🔹 Samokorekcija – abnormalne ćelije mogu nestati tokom razvoja, ostavljajući zdrav fetus.🔹 Neuspešna implantacija – u zavisnosti od procenta abnormalnih ćelija, embrion može prestati da se razvija.🔹 Povećan rizik od komplikacija – uključujući pobačaj ili razvojne probleme kod deteta. Mozaicizam se deli na niski (mali procenat abnormalnih ćelija)

Anatomija i veličina materice

Materica je dinamičan organ koji se prilagođava hormonskim promenama i fiziološkim procesima tokom života žene, uključujući menstruaciju, trudnoću i menopauzu. Njena veličina, oblik i funkcija ključni su za plodnost i opšte reproduktivno zdravlje.

Anatomija i veličina jajnika – zašto su važni?

Jajnici su parni reproduktivni organi kod žena, smešteni sa obe strane materice, u blizini jajovoda. Oni imaju ključnu ulogu u proizvodnji jajnih ćelija i lučenju hormona, kao što su estrogen i progesteron.

U reproduktivnom periodu, normalna veličina jajnika varira, ali prosečne dimenzije su:
Dužina: 2,5 – 5 cm
Širina: 1,5 – 3 cm
Debljina: 0,6 – 1,5 cm
Zapremina: 4 – 10 ml

Kvalitet zamrznutih jajnih ćelija

Zamrzavanje jajnih ćelija, poznato kao oocitna krioprezervacija, predstavlja ključnu opciju za očuvanje plodnosti. Kvalitet zamrznutih jajnih ćelija zavisi od nekoliko faktora, uključujući starost žene u trenutku zamrzavanja, metode zamrzavanja, laboratorijske uslove i samu proceduru odmrzavanja.

Tarnerov sindrom – uzroci, simptomi i lečenje

Tarnerov sindrom (TS) je genetski poremećaj koji pogađa isključivo žene i nastaje zbog potpunog ili delimičnog nedostatka jednog X hromozoma. Javlja se kod oko 1 na 2.500 novorođenih devojčica i može dovesti do različitih zdravstvenih problema, uključujući nizak rast, neplodnost i srčane mane.

ERA Test (Endometrial Receptivity Analysis)

ERA test (Endometrial Receptivity Analysis) je inovativna dijagnostička metoda koja pomaže u proceni receptivnosti endometrijuma, ključnog faktora za uspeh implantacije embriona tokom vantelesne oplodnje (VTO). Ovaj test analizira ekspresiju specifičnih gena u endometrijumu kako bi se odredio optimalan vremenski period za prenos embriona, čime se povećavaju šanse za trudnoću.

Preuranjena menopauza i menopauza izazvana lekovima

Preuranjena menopauza (poznata i kao prerano zatajenje jajnika – POF) označava prestanak funkcije jajnika pre 40. godine života. To znači da jajnici više ne proizvode dovoljne količine estrogena i da ovulacija prestaje.

Uzroci preuranjene menopauze:

🔹 Genetski faktori – Ako je majka ili baka imala ranu menopauzu, postoji povećan rizik da će se to desiti i sledećoj generaciji.
🔹 Autoimune bolesti – Stanja poput autoimunog tiroiditisa, Addisonove bolesti ili lupusa mogu uticati na funkciju jajnika.
🔹 Hromozomske abnormalnosti – Tarnerov sindrom i Fragilni X sindrom povezani su sa smanjenom funkcijom jajnika.
🔹 Hemoterapija i zračenje – Ove terapije mogu oštetiti jajnike i izazvati trajni gubitak funkcije.
🔹 Infekcije – Određene virusne infekcije (poput zauški) mogu uticati na funkciju jajnika.
🔹 Idiopatski uzroci – U velikom broju slučajeva, uzrok ostaje nepoznat.

Menopauza: početak, hormoni i faze tranzicije

Menopauza je prirodan biološki proces koji označava kraj reproduktivnog perioda žene. Definiše se kao period kada žena nije imala menstruaciju 12 uzastopnih meseci, što znači da su jajnici prestali da proizvode jajne ćelije i došlo je do značajnih hormonskih promena. Kada se javlja menopauza? Menopauza obično nastupa između 45. i 55. godine života, a prosečna starost ulaska u menopauzu je oko 51. godine. Međutim, može se javiti ranije ili kasnije, u zavisnosti od genetike, načina života i zdravstvenog stanja. Preuranjena menopauza Ako menopauza nastupi pre 40. godine, smatra se preuranjenom (privremenom) menopauzom. Uzroci mogu biti: Hormonske promene u menopauzi Menopauza je praćena značajnim smanjenjem ženskih polnih hormona: Faze tranzicije Menopauza se ne dešava naglo – postoji nekoliko faza kroz koje telo prolazi: 1. Perimenopauza (tranzicioni period) Perimenopauza počinje nekoliko godina pre menopauze (obično u ranoj ili srednjoj 40-oj godini) i traje 4–10 godina. Karakteriše se:✔ Neredovnim menstrualnim ciklusima (kraći ili duži intervali između menstruacija)✔ Početkom simptoma kao što su valunzi, nesanica, promene raspoloženja i smanjen libido✔ Postepenim smanjenjem nivoa estrogena 2. Menopauza Menopauza zvanično nastupa kada prođe 12 meseci bez menstruacije. Simptomi se mogu intenzivirati, a u ovom periodu dolazi do značajnih hormonalnih promena. 3. Postmenopauza Period nakon menopauze, kada

Nema više tekstova.