KAKO POBOLJŠATI KVALITET JAJNIH ĆELIJA?

Suplementi, donacija mitohondrija, veštačka aktivacija jajne ćelije ili hormon rasta – šta sve postoji kao opcija? Šta poboljšava kvalitet jajnih ćelija?

Suplementi mogu biti:

  • vitamini
  • minerali
  • biljni preparati
  • amino-kiseline
  • antioksidansi

Većina žena koje prolaze kroz IVF koristi neku vrstu suplemenata, najčešće sa ciljem poboljšanja kvaliteta jajnih ćelija. Međutim, podaci o njihovoj efikasnosti često su neujednačeni, delom zbog toga što suplementi nisu strogo regulisani.

Postoji više problema u industriji suplemenata o kojima ljudi često nisu dovoljno informisani:

  • Klasični lekovi moraju da prođu klinička ispitivanja kako bi se dokazalo da su efikasni i bezbedni. To nije obavezno za suplemente. Suplementi nisu odobreni od strane FDA i ne regulišu se kao lekovi koji se izdaju na recept ili bez recepta.
  • Suplementi mogu sadržati sastojke u bilo kojoj koncentraciji i kombinaciji, što dovodi do velike neujednačenosti. Jedan izveštaj je pokazao da su koncentracije vitamina D varirale od 9% do čak 146% u odnosu na deklarisanu vrednost.
  • Utvrđeno je da suplementi mogu sadržati zagađivače ili sastojke koji nisu navedeni na deklaraciji. U jednom izveštaju, kod 83% biljnih proizvoda aktivni sastojak je bio zamenjen nečim drugim.
  • Proizvođači sami postavljaju standarde, pa isti sastojak različitih proizvođača može značajno da se razlikuje po sastavu, jačini ili bioraspoloživosti.
  • Zbog slabe regulacije i niske cene proizvodnje, industrija suplemenata je izuzetno velika – prodaja je iznosila oko 30 milijardi dolara 2011. godine, a do 2023. se udvostručila. Vođena je komercijalnim interesima, a suplementi se često reklamiraju obmanjujućim terminima poput „klinički testirano“ ili „formulisano od strane lekara“, ili se naglašava da su „prirodni“, kako bi delovali privlačnije. Istraga Kancelarije generalnog inspektora pokazala je da je većina zdravstvenih tvrdnji o suplementima obmanjujuća, nejasna i nedosledna.

Jedan noviji pregled literature sumirao je podatke o različitim suplementima za poboljšanje kvaliteta jajnih ćelija. Ovde su navedeni samo podaci o kliničkim trudnoćama:

  • N-acetil-cistein: povećane stope trudnoće (8 RCT studija, 1.590 žena)
  • Melatonin: povećane stope trudnoće (7 RCT studija, 678 žena)
  • Vitamin E: bez razlike u stopama trudnoće (1 RCT, 103 žene)
  • Vitamin C: bez razlike u stopama trudnoće (2 RCT studije, 899 žena)
  • L-arginin: bez razlike u stopama trudnoće (2 RCT studije, 71 žena)
  • Vitamin D: bez razlike u stopama trudnoće (1 RCT, 52 žene)
  • Vitamin B: bez razlike u stopama trudnoće (1 RCT, 102 žene)
  • Mio-inozitol + folna kiselina: bez razlike u stopama trudnoće (1 RCT, 94 žene)
  • Koenzim Q10: povećane stope trudnoće (4 RCT studije, 397 žena)
  • L-karnitin: povećane stope trudnoće (2 RCT studije, 450 žena)

Važno je napomenuti da su studije o N-acetil-cisteinu i L-karnitinu pokazale značajnu varijabilnost, pa je njihova efikasnost manje izvesna. Takođe, kvalitet dokaza za ove studije ocenjen je kao nizak.

Pored navedenih suplemenata, pojavljuju se i novi, potencijalno obećavajući suplementi, poput spermidina. U jednoj studiji na miševima, spermidin je poboljšao kvalitet jajnih ćelija kod starijih jedinki, povećavajući stopu zrelosti jajnih ćelija i smanjujući rizik od aneuploidije. Ipak, potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdila bezbedna doza za ljude.

Donacija mitohondrija podrazumeva uklanjanje jedra i DNK iz donorske jajne ćelije (enukleacija), a zatim prenos jedra iz jajne ćelije pacijentkinje u tu donorsku ćeliju bez jedra. Iako zvuči komplikovano, suština je da se DNK majke nalazi u jajnoj ćeliji koja ima zdrave mitohondrije donora.

KVALITET JAJNIH ĆELIJA

Rezultat je jajna ćelija sa genetskim materijalom pacijentkinje, ali sa zdravim mitohondrijama donora, koje mogu praviti manje grešaka tokom mejoze i potencijalno dovesti do boljih ishoda i većeg broja euploidnih embriona.

Pošto u ovom procesu učestvuju tri osobe – majka, otac i donor – embrioni se ponekad nazivaju „embrioni sa tri roditelja“, a nakon rođenja i „bebe sa tri roditelja“.

Istraživanja o donaciji mitohondrija su ograničena jer je ova metoda ilegalna u većini zemalja i smatra se oblikom modifikacije ljudskog genoma. U zemljama gde je dozvoljena (poput Velike Britanije i Australije), koristi se isključivo kod osoba sa mitohondrijskim bolestima, a ne kod žena sa lošim kvalitetom jajnih ćelija.

U nekim državama ova metoda nije regulisana, pa pacijenti putuju tamo radi lečenja (npr. Ukrajina, Grčka, Albanija).

Prva pilot-studija kod žena sa lošim kvalitetom jajnih ćelija sprovedena je 2023. godine. Kod svih učesnica došlo je do poboljšane oplodnje i formiranja blastocista, a šest žena je rodilo zdrave bebe.

Nakon ulaska spermatozoida u jajnu ćeliju započinje proces oplodnje. Ključni deo tog procesa je aktivacija jajne ćelije.

Zrela jajna ćelija (M2) zaustavljena je u određenoj fazi mejoze sve dok ne dođe do oplodnje. Da bi se mejoza nastavila, potrebna je energija.

Ulazak spermatozoida pokreće oslobađanje kalcijumovih jona (Ca²⁺) u jajnoj ćeliji, što aktivira mitohondrije da proizvode energiju. Ta energija omogućava nastavak mejoze, oplodnju i formiranje zigota.

Kod nekih žena, loš kvalitet jajnih ćelija može biti posledica problema u ovoj aktivaciji, što dovodi do veoma niske ili potpune izostale oplodnje. Jedan od načina da se to prevaziđe jeste veštačka aktivacija jajne ćelije (AOA).

AOA podrazumeva unošenje dodatnih Ca²⁺ jona u jajnu ćeliju, pomoću supstanci koje se nazivaju jonofori, ili korišćenjem hemikalija poput stroncijum-hlorida, koje podstiču oslobađanje kalcijuma.

Primena AOA omogućila je oplodnju i dovela do uspešnih ishoda IVF-a i do trudnoća kod pacijentkinja sa prethodnom slabom ili nikakvom oplodnjom.

Hormon rasta (GH) luči hipofiza i podstiče stvaranje faktora rasta sličnog insulinu 1 (IGF-1) u jetri. Receptori za IGF-1 prisutni su na jajnim ćelijama i ćelijama koje ih okružuju u folikulu, gde pomažu u sazrevanju jajnih ćelija.

Zbog toga se hormon rasta često koristi tokom stimulacije jajnika kod žena sa slabim odgovorom na stimulaciju (u obliku Omnitrope-a) i može poboljšati i broj i kvalitet dobijenih jajnih ćelija.

Meta-analiza koja je obuhvatila 25 randomizovanih kontrolisanih studija pokazala je da su žene koje su koristile hormon rasta imale više stope trudnoće i veći procenat zrelih jajnih ćelija u poređenju sa onima koje ga nisu koristile.

Kvalitet jajnih ćelija odnosi se na njihovu sposobnost da se oplode, formiraju blastocistu i dovedu do trudnoće i živorođenja.

Veličina folikula utiče ne samo na šansu da se dobije zrela jajna ćelija, već i na njen kvalitet. Nezrele jajne ćelije se u nekim slučajevima mogu „spasiti“ postupkom IVM (in vitro maturacije), čime se povećava broj zrelih ćelija.

Sa godinama dolazi do opadanja kvaliteta jajnih ćelija, što je povezano sa promenama unutar same ćelije, poput oštećenja mitohondrija ili deobnog vretena.

Sam IVF proces, uključujući stimulaciju jajnika i zamrzavanje i odmrzavanje jajnih ćelija, može imati uticaj na njihov kvalitet, a istraživanja u toj oblasti su u toku. Takođe, dijagnoze, životne navike i faktori okoline igraju važnu ulogu. Na neke od njih je moguće uticati, na primer zdravijom ishranom i izbegavanjem endokrinih disruptora.

Postoje različite intervencije koje mogu doprineti poboljšanju kvaliteta jajnih ćelija, ali su potrebna kvalitetnija istraživanja, naročito kada je reč o suplementima. Donacija mitohondrija predstavlja obećavajuću metodu, ali je zbog regulatornih ograničenja još uvek nedovoljno istražena. Kako se naučna saznanja budu širila, moguće je da će ova metoda postati prihvaćenija u budućnosti.

Za sva pitanja i nedoumice možete nam se javiti na SOS IVF broj 0800 70 70 77 ili nam pisati na imejl office@ivfcentar.rs. Takođe, u svakom trenutku možete nas kontaktirati i direktno popunjavanjem kontakt forme na sajtu klikom na link ONLINE KONTAKT FORMA.

Izvor: Remembryo

Slični tekstovi

Još naših blogova