KAKO BOLESTI, STIL ŽIVOTA I EKOLOŠKI FAKTORI UTIČU NA KVALITET JAJNIH ĆELIJA?

Smanjena rezerva jajnika (DOR) označava manji broj jajnih ćelija (primordijalnih folikula) i obično se dijagnostikuje na osnovu:

  • godina života (>40),
  • slabog odgovora na stimulaciju (<3 jajne ćelije),
  • AMH 0.5–1.1 ng/ml, broj antralnih folikula 5–7.

Kod žena sa DOR-om, broj primordijalnih folikula je smanjen, pa se manji broj folikula može regrutovati, što znači i manju količinu potencijalnih jajnih ćelija.

DOR više utiče na količinu, a manje na kvalitet.

Žene koje imaju veliki broj dobijenih jajnih ćelija imaju i više šansi da dobiju dobre embrione, jer ukupno imaju više jajnih ćelija. Ako, na primer, 25% jajnih ćelija dovede do dobrog embriona, žena sa 20 jajnih ćelija imaće oko 5 dobrih embriona, dok će žena sa 4 jajne ćelije imati samo jedan.

Nizak AMH znači da se dobija manje jajnih ćelija, što može dovesti do češćeg otkazivanja ciklusa.

Naučnici su uporedili ishode kod žena sa veoma niskim nivoima AMH i našli da je više od polovine ciklusa bilo otkazano (preskočilo) kod žena sa AMH <0.4 ng/ml zbog malog broja jajnih ćelija.

Međutim, nisu našli razlike u kliničkim trudnoćama i stopama živorođene dece, što sugeriše da kvalitet jajnih ćelija nije narušen.

Mlađe žene takođe mogu imati nizak AMH, ovo nije problem samo kod starijih žena. Studije su pokazale da žene sa AMH ≤0.3 ng/ml imaju mali broj dobijenih jajnih ćelija, a to je izraženije sa godinama.

Takođe su našli da ženama sa veoma niskim AMH-om treba oko 3 IVF ciklusa da bi imale istu stopu živorođene dece kao žene sa normalnim AMH-om. To ne mora značiti da je kvalitet loš – samo je broj upotrebljivih embriona manji po ciklusu.

Endometrioza je veoma česta, prisutna je kod oko 50% neplodnih žena. To je stanje u kojem ćelije slične endometrijumu rastu van materice.

Tokom menstruacije može doći do vraćanja menstrualnog sadržaja kroz jajovode, što dovodi endometrijalne ćelije na mesta gde ne bi trebalo da budu. To može pokrenuti inflamaciju (zapaljenje), stvaranje lepljivih priraslica i anatomske promene koje utiču na plodnost.

Inflamacija u endometriozi može stvoriti hemijsko okruženje koje šteti kvalitetu jajnih ćelija.

Studije su povezale endometriozu sa:

Ali, postoje i studije koje nisu našle negativan uticaj, što znači da su rezultati kontradiktorni.

U meta-analizi 70 studija, rezultati su:

  • da nema razlike u stopi živorođene dece,
  • da se manje jajnih ćelija dobija kod žena sa endometriozom,
  • niže stope implantacije.

Jedna studija je došla do podataka da žene sa endometriozom češće imaju aneuploidne embrione (što ukazuje na lošiji kvalitet), ali nije bilo razlike u živorođenoj deci kada se transferuje euploidan embrion.

Nađeni su i veći rizik od nekih akušerskih i perinatalnih komplikacija, što preporučuju detaljnije praćenje trudnoće.

Adenomioza, srodno stanje gde se endometrijalne ćelije nalaze u mišiću materice, u kombinaciji sa teškom endometriozom, smanjuje stopu živorođene dece

PCOS obično odlikuju:

  • hiperandrogenizam (povišen testosteron),
  • neredovni ciklusi,
  • policistični jajnici (veliki broj malih folikula na ultrazvuku).

Kod PCOS-a, povišeni androgeni remete hormonski balans potreban za razvoj folikula, pa mnogi folikuli sadrže nezrele jajne ćelije.

Neplodnost je oko 10 puta češća kod žena sa PCOS-om.

Žene sa PCOS-om češće dobijaju ovarijalni hiperstimulacioni sindrom (OHSS), pa se preporučuje zamrzavanje embriona umesto svežih transfera.

Pošto imaju neredovne cikluse, FET (transfer odmrznutih embriona) u prirodnom ciklusu nije preporučljiv – bolji su medikamentni ili FET sa blagom stimulacijom.

Studije su našle da žene sa PCOS-om imaju:

  • više jajnih ćelija, ali manje zrelih,
  • niže stope oplodnje,
  • manje embriona visokog kvaliteta.

Ipak, meta-analiza našla je više stope živorođene dece kod žena sa PCOS-om, ali i veći rizik od pobačaja, OHSS-a, gestacionog dijabetesa, prevremenog porođaja i hipertenzije.


Studija je pokazala da žene koje puše imaju smanjenu stopu živorođenih beba (za 30%) i povećanu stopu pobačaja (za 5%). Njihove šanse za živorođeno dete bile su slične kao kod žena koje su 10 godina starije!

Druga studija je utvrdila da pušenje smanjuje verovatnoću za trudnoću i stopu živorođenja za oko 50%, ali nije uočila razliku u stopi pobačaja ili stopi oplodnje.

Takođe je utvrđeno da je pušenje povezano sa abnormalnom morfologijom jajnih ćelija, smanjenom stopom oplodnje, formiranja blastocista i stopom živorođenja, kao i povećanjem stope pobačaja.

Kvalitet jajnih ćelija se verovatno smanjuje zbog mutagena iz dima cigarete. Oni mogu dospeti u folikularnu tečnost koja okružuje jajnu ćeliju i povećati oksidativni stres.


Pošto je marihuana legalizovana u mnogim delovima sveta, sve više ljudi je koristi. Nažalost, još uvek nema mnogo istraživanja o povezanosti VTO ishoda i korišćenja marihuane kod žena.

Jedna studija je pokazala da žene koje koriste marihuanu imaju veću verovatnoću za gubitak trudnoće.

Takođe je utvrđeno da kod parova koji koriste marihuanu nema razlike u ishodima VTO postupka – uključujući zrelost jajnih ćelija, oplodnju, formiranje blastocista i stope trudnoće.

Ipak, novija studija je pronašla povezanost korišćenja marihuane sa niskom porođajnom težinom, manjom dužinom bebe, manjim obimom glave, kao i povećanom učestalošću poremećaja raspoloženja i ponašanja, uključujući anksioznost, depresiju i ADHD.


Naučnici su analizirali više studija:

  • Jedna je pokazala da žene koje piju više od 4 alkoholna pića nedeljno imaju 16% manje šansi za živorođenu bebu i 48% nižu stopu oplodnje.
  • Druga je pokazala da konzumiranje alkohola nedelju dana pre aspiracije jajnih ćelija smanjuje broj dobijenih jajnih ćelija za 13% i povećava stopu pobačaja.
  • Još jedna studija je pronašla povezanost alkohola sa abnormalnom morfologijom jajnih ćelija, smanjenom stopom trudnoće i živorođenja, kao i povećanom stopom pobačaja.

Povećani oksidativni stres izazvan metabolizmom alkohola može negativno uticati na kvalitet jajnih ćelija.


Postoji mnogo dijeta koje navodno poboljšavaju ishode VTO postupaka.

Mediteranska dijeta, bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama, orašastim plodovima, maslinovim uljem i siromašna crvenim mesom, pokazala je pozitivan efekat na stope trudnoće. Bogata je nezasićenim masnim kiselinama i antioksidansima, koji mogu doprineti kvalitetu jajnih ćelija.

U jednoj studiji korišćena je šestonedeljna „mediteranska dijeta“, uz dodatak omega-3 masnih kiselina i vitamina D. Nisu pronađene razlike u stopama oplodnje i stopama trudnoće/živorođenja.

Drugo istraživanje je pokazalo povećanu stopu oplodnje i broj embriona kod žena koje se pridržavaju mediteranske dijete.

Meta-analiza 11 studija nije pronašla povećanje stope živorođenja, ali su podaci bili neujednačeni, pa je zaključeno da nema dovoljno dokaza da se ova dijeta zvanično preporučuje za VTO.

Druga studija je otkrila da unos rafinisanog šećera i veštačkih zaslađivača povećava rizik od abnormalne morfologije jajnih ćelija i smanjuje stope trudnoće/živorođenja. Unos mleka/mlečnih proizvoda, mahunarki/povrća i ribe smanjuje rizik od abnormalnosti jajnih ćelija.

Za kofein – nije pronađena razlika u stopi živorođenja između žena koje piju različite količine kafe i onih koje ne piju.


Nema mnogo podataka o vezi između kvaliteta sna i uspeha VTO postupka.

Jedna studija je pokazala da žene koje imaju kvalitetan san imaju višu stopu oplodnje nego žene sa lošim kvalitetom sna. Najbolje rezultate imale su žene koje spavaju 7–9 sati, idu na spavanje oko 22h i bude se oko 6h.

Meta-analiza osam studija o povezanosti infertiliteta i poremećaja sna nije našla razliku kod pacijenata sa poremećajem sna ili apnejom, ali je utvrđen veći rizik kod onih koji idu kasno na spavanje i ustaju kasno.


Endokrini disruptori imaju strukturu sličnu polnim hormonima, pa se mogu vezati za endokrine receptore i narušiti hormonske signale. To može poremetiti normalno funkcionisanje endokrinog sistema.

Ispod možete videti kako izgleda hormon estradiol (zeleno), a kako izgleda endokrini disruptor bisfenol A (BPA, ljubičasto).

Izloženost ovim hemikalijama potiče iz okoline i svakodnevnih proizvoda: plastika, konzerve, hrana i piće, higijenska i kozmetička sredstva (dezodoransi, sapuni) i još mnogo toga.

Najčešći endokrini disruptori su: BPA, ftalati, dioksini, organohlorni i organofosfatni pesticidi, PFAS, parabeni i fenoli.

Brojne studije su dokazale njihov negativan efekat na reproduktivno zdravlje i žena i muškaraca. Većina studija pokazala je da se različitim intervencijama može smanjiti koncentracija ovih hemikalija u telu, ali još uvek nema dovoljno podataka o tome kako to direktno utiče na ishode VTO postupka. Potrebno je više istraživanja.


Naučnici su proučavali povezanost između godišnjih doba i ishoda VTO postupaka u odnosu na vreme aspiracije jajnih ćelija.

Jedna studija sprovedena je u Pertu (Australija), a druga u Bostonu (SAD). Oba istraživanja su pokazala bolje šanse za rođenje živog deteta kada se aspiracija radi tokom leta. Pošto jajnim ćelijama treba nekoliko meseci da sazre, pretpostavlja se da se jajne ćelije koje počinju da se razvijaju tokom proleća (hladniji period) mogu razviti u boljem okruženju i biti boljeg kvaliteta.

Za sva pitanja i nedoumice možete nam se javiti na SOS IVF broj 0800 70 70 77 ili nam pisati na imejl office@ivfcentar.rs. Takođe, u svakom trenutku možete nas kontaktirati i direktno popunjavanjem kontakt forme na sajtu klikom na link ONLINE KONTAKT FORMA.

Izvor: Remembryo

Slični tekstovi

Još naših blogova