
„Opsesija biološkom povezanošću dovodi do toga da se nebiološki roditelji vide kao drugi najbolji roditelji, i mislim da je to zapravo prilično uvredljivo“, rekla je ona.
Razmišljao sam o ovim rečima otkad sam ih čuo. Uglavnom, sklon sam da se složim – ispunjavanje vaših roditeljskih obaveza nema nikakve veze sa tim koliko DNK delite sa svojim detetom.

Dvadesetogodišnja kvalitativna studija pratila je 65 porodica koje su dobile decu uz pomoć donacije ili surogat materinstva. 22 porodice nastale su uz pomoć surogat materinstva, 17 porodica uz pomoć donacije jajnih ćelija i 26 porodica koje su se ostvarile uz pomoć donacije spermatozoida. Otkriveno je da nije bilo razlike u psihološkom smislu – jednak je kvalitet porodičnih odnosa bez obzira na to kako su deca začeta.
Međutim, studija sugeriše da razgovor sa decom o njihovom biološkom poreklu može biti koristan za porodične odnose i zdravo prilagođavanje. Ovo se naročito odnosi na period pre polaska u školu.

Mnogim ženama koje uz pomoć donacije jajnih ćelija ostvaruju trudnoću, veliki strah stvara RH faktor donorke kao i podudaranje sa njom. Istina je da različit Rh faktor između vas i donorke jajnih ćelija nije značajan faktor rizika u trudnoći.

edna od najfascinantnijih, a često i nepoznatih pojava u reproduktivnoj biologiji jeste mikrokimerizam – prisustvo male količine ćelija koje potiču od drugog organizma u telu pojedinca. Ova pojava postaje posebno značajna i emotivno snažna u kontekstu donacije jajnih ćelija.

Šta je azoospermija? Azoospermija je medicinsko stanje kod muškaraca koje se karakteriše potpunim odsustvom spermatozoida u ejakulatu. Ovo stanje je jedan od najčešćih uzroka muške neplodnosti i može biti rezultat različitih faktora, uključujući genetske, hormonalne, anatomske i stečene probleme. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), azoospermija se dijagnostikuje kada se u najmanje dva uzastopna spermograma ne pronađu spermatozoidi u ejakulatu nakon centrifugiranja uzorka. SZO naglašava važnost sveobuhvatne dijagnostike kako bi se otkrili uzroci i omogućilo pravilno lečenje. Učestalost azoospermije Procene pokazuju da oko 1% svih muškaraca i oko 10-15% muškaraca sa dijagnostikovanom neplodnošću pate od azoospermije. Ovo stanje može značajno uticati na emocionalno i psihološko zdravlje muškaraca, te je važno pravovremeno prepoznati i lečiti problem. Vrste azoospermije Azoospermija se deli na dve glavne kategorije: ✅ Opstruktivna azoospermija (OA) – Nastaje kada postoji blokada ili prepreka u reproduktivnom traktu, sprečavajući izlazak spermatozoida u ejakulat. Uzroci mogu biti: ✅ Neopstruktivna azoospermija (NOA) – Javlja se kada testisi ne proizvode dovoljno ili uopšte ne proizvode spermatozoide zbog problema u spermatogenezi. Najčešći uzroci su: ✅ Sekundarna azoospermija nakon tretmana malignih bolesti Sekundarna azoospermija može nastati kod muškaraca koji su prošli terapiju za maligne bolesti, uključujući gonadotoksične lekove (hemoterapiju), radioterapiju ili hirurške zahvate koji utiču na

Opsesivno sam pretraživala internet tražeći informacije koje bi podržale moju teoriju da sam previše mlada za donaciju jajnih ćelija. Pronašla sam ono što sam tražila u beskonačnoj kakofoniji mišljenja koja su mi govorila da izbacim kafu, povećam šetnju, promenim ishranu, odem kod poznatog endokrinologa, opustim se… Gutala sam postove u nekim čet sobama gde su žene detaljno opisivale svoje probleme sa plodnošću, od debljine endometrijuma do boje menstrualne krvi. Biti anonimna U ovim virtuelnim sigurnim prostorima, mogla sam biti anonimna i mogla sam da delim svoju tugu. Bilo je malo ljudi u „stvarnom životu“ kojima sam mogla da se obratim – nije bilo ličnih grupa podrške, terapeuta specijalizovanih za pomoć pacijentima sa problemima plodnosti, a najmanje prijatelja sa kojima sam se osećala prijatno da delim svoje probleme. Zaista, u tolikom pretraživanju nisam pronašla ništa od krucijalne važnosti i to me je još više ljutilo. Priče, priče, priče i priče…a u stvari niko nije pričao “o tome”. Moji prijatelji su radosno i sa nadom govorili o svojoj sestri/tetki/koleginici sa fakulteta koja je prošla kroz IVF, ali na kraju usvojila, ili je „samo ostala trudna prirodno nakon što je prestala da pokušava“, ili otišli su u inostranstvo i puf došli trudni.” Bilo

Ema iz Danske ima 22 godine i oduvek je znala da su je roditelji dobili uz pomoć donora spermatozoida. U ovom intervjuu, Ema deli svoja razmišljanja o odrastanju kao dete začeto donacijom. Takođe objašnjava zašto je zadovoljna što je njen donor anoniman i daje savete roditeljima dece začete donacijom. Pročitajte intervju ove sjajne i ispunjene devojke. Kako je bilo odrastati znajući da si začeta donacijom? Oduvek sam znala da sam začeta uz pomoć donatora, i to je u mojoj porodici oduvek bila otvorena tema. Kada sam bila beba, moji roditelji su napravili dečiju knjigu sa pričom o tome “kako” i “zašto” su koristili donora. Bila je to lična i edukativna knjiga sa crtežima i slikama prijatelja i porodice. Čitali smo je kao priču pred spavanje, što mi je omogućilo da postepeno sve više razumem. Nemam sećanje na trenutak kada sam to saznala – jednostavno sam uvek znala. Uvek sam se osećala kao najpoželjnije dete na svetu. Naravno, bilo je dana kada bih poželela da je drugačije, ali ti dani nikada nisu trajali duže od jednog dana. Ponekad me mali događaji podsete na mog donora, na primer kada sam otkrila da imam intoleranciju na laktozu. Da li bi volela da su

U poslednjih nekoliko godina, sve više ljudi otvoreno govori o svojoj neplodnosti i postupcima kroz koje su prošli da bi dobili dete. To je povećalo svest i smanjilo stigmu povezanu sa neplodnošću. Iako smo postigli veliki napredak u opštoj svesti o neplodnosti, još uvek nas čeka dug put kada je reč o diskusiji o upotrebi doniranih jajnih ćelija. Donacija jajnih ćelija i dalje je tabu tema za mnoge. Činjenice Činjenica je da se skoro 12% IVF ciklusa obavlja uz upotrebu doniranih jajnih ćelija. Prema nekim podacima, IVF sa doniranim jajnim ćelijama ima neverovatnu stopu uspešnosti od čak 52% na globalnom nivou. Ovo je najviša stopa uspešnosti među svim postupcima kada je u pitanju potpomognuta oplodnja. Šta treba da znate kada razmišljate o postupku sa doniranim jajnim ćelijama? Kada razmatrate opcije koje imate, IVF sa doniranim jajnim ćelijama može delovati odlično i veoma obećavajuće. Za mnoge žene koje bi inače bile neplodne, bilo zbog prevremenog otkazivanja jajnika ili lošeg kvaliteta jajnih ćelija, donirane jajne ćelije mogu pružiti priliku da zatrudne. U nastavku ćemo objasniti proces i šta je potrebno da znate pre nego što odlučite da nastavite sa IVF-om sa doniranim jajnim ćelijama. Donacija jajnih ćelija: Korak po korak kroz proces

U Španiji je izvedeno više od 13.000 ciklusa IVF postupka uz korišćenje doniranih jajnih ćelija. Ova brojka pozicionira Španiju na čelo Evrope i pokazuje poverenje koje donori i primaoci imaju u španski zdravstveni sistem.

U Srbiji je moguće uraditi IVF postupak sa doniranim ćelijama (jajnim) preko Fonda, što u stvari znači da ukoliko imate overenu zdravstvenu knjižicu i državljanka ste Srbije, imate prava na postupak vantelesne oplodnje sa doniranim ćelijama.
Pročitajte ceo tekst. Javite se na 0800 707 077

„Opsesija biološkom povezanošću dovodi do toga da se nebiološki roditelji vide kao drugi najbolji roditelji, i mislim da je to zapravo prilično uvredljivo“, rekla je ona.
Razmišljao sam o ovim rečima otkad sam ih čuo. Uglavnom, sklon sam da se složim – ispunjavanje vaših roditeljskih obaveza nema nikakve veze sa tim koliko DNK delite sa svojim detetom.

Dvadesetogodišnja kvalitativna studija pratila je 65 porodica koje su dobile decu uz pomoć donacije ili surogat materinstva. 22 porodice nastale su uz pomoć surogat materinstva, 17 porodica uz pomoć donacije jajnih ćelija i 26 porodica koje su se ostvarile uz pomoć donacije spermatozoida. Otkriveno je da nije bilo razlike u psihološkom smislu – jednak je kvalitet porodičnih odnosa bez obzira na to kako su deca začeta.
Međutim, studija sugeriše da razgovor sa decom o njihovom biološkom poreklu može biti koristan za porodične odnose i zdravo prilagođavanje. Ovo se naročito odnosi na period pre polaska u školu.

Mnogim ženama koje uz pomoć donacije jajnih ćelija ostvaruju trudnoću, veliki strah stvara RH faktor donorke kao i podudaranje sa njom. Istina je da različit Rh faktor između vas i donorke jajnih ćelija nije značajan faktor rizika u trudnoći.

edna od najfascinantnijih, a često i nepoznatih pojava u reproduktivnoj biologiji jeste mikrokimerizam – prisustvo male količine ćelija koje potiču od drugog organizma u telu pojedinca. Ova pojava postaje posebno značajna i emotivno snažna u kontekstu donacije jajnih ćelija.

Šta je azoospermija? Azoospermija je medicinsko stanje kod muškaraca koje se karakteriše potpunim odsustvom spermatozoida u ejakulatu. Ovo stanje je jedan od najčešćih uzroka muške neplodnosti i može biti rezultat različitih faktora, uključujući genetske, hormonalne, anatomske i stečene probleme. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), azoospermija se dijagnostikuje kada se u najmanje dva uzastopna spermograma ne pronađu spermatozoidi u ejakulatu nakon centrifugiranja uzorka. SZO naglašava važnost sveobuhvatne dijagnostike kako bi se otkrili uzroci i omogućilo pravilno lečenje. Učestalost azoospermije Procene pokazuju da oko 1% svih muškaraca i oko 10-15% muškaraca sa dijagnostikovanom neplodnošću pate od azoospermije. Ovo stanje može značajno uticati na emocionalno i psihološko zdravlje muškaraca, te je važno pravovremeno prepoznati i lečiti problem. Vrste azoospermije Azoospermija se deli na dve glavne kategorije: ✅ Opstruktivna azoospermija (OA) – Nastaje kada postoji blokada ili prepreka u reproduktivnom traktu, sprečavajući izlazak spermatozoida u ejakulat. Uzroci mogu biti: ✅ Neopstruktivna azoospermija (NOA) – Javlja se kada testisi ne proizvode dovoljno ili uopšte ne proizvode spermatozoide zbog problema u spermatogenezi. Najčešći uzroci su: ✅ Sekundarna azoospermija nakon tretmana malignih bolesti Sekundarna azoospermija može nastati kod muškaraca koji su prošli terapiju za maligne bolesti, uključujući gonadotoksične lekove (hemoterapiju), radioterapiju ili hirurške zahvate koji utiču na

Opsesivno sam pretraživala internet tražeći informacije koje bi podržale moju teoriju da sam previše mlada za donaciju jajnih ćelija. Pronašla sam ono što sam tražila u beskonačnoj kakofoniji mišljenja koja su mi govorila da izbacim kafu, povećam šetnju, promenim ishranu, odem kod poznatog endokrinologa, opustim se… Gutala sam postove u nekim čet sobama gde su žene detaljno opisivale svoje probleme sa plodnošću, od debljine endometrijuma do boje menstrualne krvi. Biti anonimna U ovim virtuelnim sigurnim prostorima, mogla sam biti anonimna i mogla sam da delim svoju tugu. Bilo je malo ljudi u „stvarnom životu“ kojima sam mogla da se obratim – nije bilo ličnih grupa podrške, terapeuta specijalizovanih za pomoć pacijentima sa problemima plodnosti, a najmanje prijatelja sa kojima sam se osećala prijatno da delim svoje probleme. Zaista, u tolikom pretraživanju nisam pronašla ništa od krucijalne važnosti i to me je još više ljutilo. Priče, priče, priče i priče…a u stvari niko nije pričao “o tome”. Moji prijatelji su radosno i sa nadom govorili o svojoj sestri/tetki/koleginici sa fakulteta koja je prošla kroz IVF, ali na kraju usvojila, ili je „samo ostala trudna prirodno nakon što je prestala da pokušava“, ili otišli su u inostranstvo i puf došli trudni.” Bilo

Ema iz Danske ima 22 godine i oduvek je znala da su je roditelji dobili uz pomoć donora spermatozoida. U ovom intervjuu, Ema deli svoja razmišljanja o odrastanju kao dete začeto donacijom. Takođe objašnjava zašto je zadovoljna što je njen donor anoniman i daje savete roditeljima dece začete donacijom. Pročitajte intervju ove sjajne i ispunjene devojke. Kako je bilo odrastati znajući da si začeta donacijom? Oduvek sam znala da sam začeta uz pomoć donatora, i to je u mojoj porodici oduvek bila otvorena tema. Kada sam bila beba, moji roditelji su napravili dečiju knjigu sa pričom o tome “kako” i “zašto” su koristili donora. Bila je to lična i edukativna knjiga sa crtežima i slikama prijatelja i porodice. Čitali smo je kao priču pred spavanje, što mi je omogućilo da postepeno sve više razumem. Nemam sećanje na trenutak kada sam to saznala – jednostavno sam uvek znala. Uvek sam se osećala kao najpoželjnije dete na svetu. Naravno, bilo je dana kada bih poželela da je drugačije, ali ti dani nikada nisu trajali duže od jednog dana. Ponekad me mali događaji podsete na mog donora, na primer kada sam otkrila da imam intoleranciju na laktozu. Da li bi volela da su

U poslednjih nekoliko godina, sve više ljudi otvoreno govori o svojoj neplodnosti i postupcima kroz koje su prošli da bi dobili dete. To je povećalo svest i smanjilo stigmu povezanu sa neplodnošću. Iako smo postigli veliki napredak u opštoj svesti o neplodnosti, još uvek nas čeka dug put kada je reč o diskusiji o upotrebi doniranih jajnih ćelija. Donacija jajnih ćelija i dalje je tabu tema za mnoge. Činjenice Činjenica je da se skoro 12% IVF ciklusa obavlja uz upotrebu doniranih jajnih ćelija. Prema nekim podacima, IVF sa doniranim jajnim ćelijama ima neverovatnu stopu uspešnosti od čak 52% na globalnom nivou. Ovo je najviša stopa uspešnosti među svim postupcima kada je u pitanju potpomognuta oplodnja. Šta treba da znate kada razmišljate o postupku sa doniranim jajnim ćelijama? Kada razmatrate opcije koje imate, IVF sa doniranim jajnim ćelijama može delovati odlično i veoma obećavajuće. Za mnoge žene koje bi inače bile neplodne, bilo zbog prevremenog otkazivanja jajnika ili lošeg kvaliteta jajnih ćelija, donirane jajne ćelije mogu pružiti priliku da zatrudne. U nastavku ćemo objasniti proces i šta je potrebno da znate pre nego što odlučite da nastavite sa IVF-om sa doniranim jajnim ćelijama. Donacija jajnih ćelija: Korak po korak kroz proces

U Španiji je izvedeno više od 13.000 ciklusa IVF postupka uz korišćenje doniranih jajnih ćelija. Ova brojka pozicionira Španiju na čelo Evrope i pokazuje poverenje koje donori i primaoci imaju u španski zdravstveni sistem.

U Srbiji je moguće uraditi IVF postupak sa doniranim ćelijama (jajnim) preko Fonda, što u stvari znači da ukoliko imate overenu zdravstvenu knjižicu i državljanka ste Srbije, imate prava na postupak vantelesne oplodnje sa doniranim ćelijama.
Pročitajte ceo tekst. Javite se na 0800 707 077