Kako će veštačka inteligencija (AI) promeniti VTO (IVF)?

AI u IVF-u Veštačka inteligencija (AI) zauzima centralno mesto u svetu vantelesne oplodnje (IVF). Analizom složenih podataka i unapređenjem odluka o lečenju, AI ima potencijal da transformiše brigu o plodnosti, pružajući novu nadu onima koji se suočavaju s izazovima zasnivanja porodice. Istraživanja AI u IVF-u Nedavna studija, koja je analizirala podatke 19.000 IVF pacijenata, pokazala je da vreme primene injekcija, kada folikuli imaju između 13 i 18 mm, značajno povećava šanse za dobijanje zrelih jajnih ćelija i živorođenih beba. Iako je ultrazvuk standard za praćenje rasta folikula, IVF generiše ogromnu količinu podataka koje je teško u potpunosti interpretirati i koristiti. Istraživači su otkrili da primena hormonskih okidača u trenutku kada veći broj folikula ima između 13 i 18 mm značajno poboljšava ishode. Ovo otkriće pokazuje kako AI može unaprediti vreme tretmana i poboljšati rezultate. Trenutno se lekari oslanjaju na ultrazvučne preglede za merenje veličine folikula, ali ogromna količina podataka koja se generiše tokom IVF procesa može biti previše složena za analizu. Tu AI dolazi do izražaja. “IVF proizvodi toliko bogatih podataka da može biti izazovno za lekare da ih u potpunosti iskoriste prilikom donošenja odluka o lečenju svojih pacijenata,” objašnjava jedan doktor, endokrinolog sa Imperial College London Instituta i koautor

Rođena prva beba iz ćelija sazrelih u laboratoriji

Pomoću Fertila, proces hormonskih injekcija u IVF postupku može se skratiti na samo dva do tri dana, pre nego što se nezrele jajne ćelije izvade. One se zatim stavljaju u specijalizovanu posudu, koja funkcioniše kao sintetički jajnik za sazrevanje jajnih ćelija. Ovaj proces smanjuje broj i trajanje hormonskih injekcija za skoro 80% i ublažava njihove nuspojave.

ivf

Vantelesna oplodnja: Šta sve treba da znate?

Sve što treba da znate o vantelesnoj oplodnji (IVF) Ako niste vi u pitanju, možda je neko koga znate? Ne izgledate „neplodno”, ne osećate se tako, ali posle mnogo meseci (ili možda godina?) pokušavanja da osnujete porodicu uz razna ultrazvučna praćenja i ko zna koliko analiza, vreme je da ramislite i o vantelesnoj oplodnji.   Šta sve treba da znate? Evo najbitnijih činjenica! Šta je vantelesna oplodnja i kako funkcioniše? Vantelesna oplodnja (IVF) je medicinski postupak koji pomaže parovima da postanu roditelji kada prirodni pokušaji začeća nisu uspešni. Postupak uključuje stimulaciju jajnika žene, sakupljanje jajnih ćelija, oplodnju u laboratoriji i vraćanje embriona u matericu. IVF je složen proces, ali nudi šansu za mnoge parove koji se suočavaju sa problemima plodnosti. Zašto je vantelesna oplodnja važna? Odluka o vantelesnoj oplodnji je značajna i utiče na mnoge aspekte vašeg života, uključujući vreme, finansije, emocije… Iako je za mnoge trudnoća prirodan proces, mnogi parovi širom sveta suočavaju se sa neplodnošću. Neplodnost može imati različite uzroke i često zahteva medicinsku intervenciju poput IVF-a. Uticaj godina na plodnost žene i muškarca ŽeneŽenski reproduktivni sistem je ključni faktor u uspehu IVF-a. Žene se rađaju sa svim jajnim ćelijama koje će ikada imati. Kroz godine, broj jajnih ćelija opada, a sa godinama opada i kvalitet

Egzozomi

Egzozomi se najavljuju kao sledeća generacija ćelijskih terapija. Iako nisu ćelije, oni igraju vitalnu ulogu u komunikaciji i podmlađivanju svih ćelija u našem telu. Naučno je dokazano da je međućelijska komunikacija važna za održavanje zdrave ćelijske okoline.

Starost, hronične bolesti, faktori životne sredine i genetski poremećaji mogu ometati način na koji naše matične ćelije komuniciraju sa drugim ćelijama, i na taj način poremetiti proces zarastanja. Egzozomi igraju ključnu ulogu u regulaciji ovih komunikacijskih procesa.

Film Radost (Joy) o prvoj IVF bebi na Netflixu od danas

Svako rođenje je na svoj način izuzetno. Ali to nikada nije bilo istinitije nego u slučaju Lujze Džoj Braun, prve „bebe iz epruvete“. Rođena je 1978. godine, a njeno izvanredno rođenje bilo je rezultat decenije rada hirurga, naučnika i embriologa.

Joy donosi izvanrednu priču o vrednim ljudima i o tome kako je njihov rad otvorio put za razvoj vantelesne oplodnje (IVF).

Grčka: Starosna granica za VTO je 54 godine

Novi zakon je usvojen u leto 2022. godine i doneo je velike promene kako u IVF-u u Grčkoj tako i u pogledu zamrzavanja jajnih ćelija. Prema novom zakonu, starosna granica za vantelesnu oplodnju u Grčkoj je 54 godine, čime se ženama koje imaju i više od 50 godina daje mogućnost da rađaju uz pomoć potpomognute oplodnje, uglavnom uz korišćenje doniranih jajnih ćelija ili embriona.

Prema objavljenim statistikama u Grčkoj, žene starije od 50 godina rodile su 52 dece u 2007. godini, 74 dece u 2009. godini, 128 dece u 2017. godini, 135 dece u 2019. godini i 187 dece u 2021. godini. Nije poznato koji je broj njih koristio donorine jajne ćelije, a koje su trudnoću ostvarile sa sopstvenim jajnim ćelijama.

Stopa fertiliteta u Kanadi dostigla rekordno nisku vrednost

Stopa fertiliteta u Kanadi dostigla je rekordno nisku vrednost od 1,26 dece po ženi, što ukazuje na kompleksne izazove s kojima se porodice suočavaju. Uzroci opadanja fertiliteta uključuju ekonomske nesigurnosti i posledice pandemije COVID-19. Takođe, primećen je porast stope prevremenih porođaja, koji je povezan s povećanjem broja starijih majki

Kad je kasno za rađanje?

Veliki broj žena se godinama suočava sa nemogućnošću da ostvari trudnoću. Godine žene ograničavajući su faktor kada je u pitanju njena plodnost. Vantelesna oplodnja jeste pomerila mnoge granice naročito uz korišćenje doniranih ćelija i embriona. Ipak, da li granica postoji? Kad je kasno za rađanje?

Dan embriologa – dan kada je rođena Lujza Braun

Pre 46 godina, 25. jula 1978. godine, naučnici, vizionari i inovativni umovi koji su verovali, Patrik Steptoe i Bob Edvards promenili su istoriju – rođena je Lujza Braun, prva IVF beba. Lujzu Braun su njenu roditelji čekali 9 godina. Od njenog rođenja pa do danas smatra se da je na svetu rođeno oko 12 miliona beba iz pomoć in vitro tehnike. Dan rođenja prve IVF bebe je ujedno i Dan embriologa, i milioni ostvarenih roditelja danas imaju razloga za slavlje! Lujza, srećan rođendan! Embriolozi, hvala vam na svemu!

Nema više tekstova.

Kako će veštačka inteligencija (AI) promeniti VTO (IVF)?

AI u IVF-u Veštačka inteligencija (AI) zauzima centralno mesto u svetu vantelesne oplodnje (IVF). Analizom složenih podataka i unapređenjem odluka o lečenju, AI ima potencijal da transformiše brigu o plodnosti, pružajući novu nadu onima koji se suočavaju s izazovima zasnivanja porodice. Istraživanja AI u IVF-u Nedavna studija, koja je analizirala podatke 19.000 IVF pacijenata, pokazala je da vreme primene injekcija, kada folikuli imaju između 13 i 18 mm, značajno povećava šanse za dobijanje zrelih jajnih ćelija i živorođenih beba. Iako je ultrazvuk standard za praćenje rasta folikula, IVF generiše ogromnu količinu podataka koje je teško u potpunosti interpretirati i koristiti. Istraživači su otkrili da primena hormonskih okidača u trenutku kada veći broj folikula ima između 13 i 18 mm značajno poboljšava ishode. Ovo otkriće pokazuje kako AI može unaprediti vreme tretmana i poboljšati rezultate. Trenutno se lekari oslanjaju na ultrazvučne preglede za merenje veličine folikula, ali ogromna količina podataka koja se generiše tokom IVF procesa može biti previše složena za analizu. Tu AI dolazi do izražaja. “IVF proizvodi toliko bogatih podataka da može biti izazovno za lekare da ih u potpunosti iskoriste prilikom donošenja odluka o lečenju svojih pacijenata,” objašnjava jedan doktor, endokrinolog sa Imperial College London Instituta i koautor

Rođena prva beba iz ćelija sazrelih u laboratoriji

Pomoću Fertila, proces hormonskih injekcija u IVF postupku može se skratiti na samo dva do tri dana, pre nego što se nezrele jajne ćelije izvade. One se zatim stavljaju u specijalizovanu posudu, koja funkcioniše kao sintetički jajnik za sazrevanje jajnih ćelija. Ovaj proces smanjuje broj i trajanje hormonskih injekcija za skoro 80% i ublažava njihove nuspojave.

ivf

Vantelesna oplodnja: Šta sve treba da znate?

Sve što treba da znate o vantelesnoj oplodnji (IVF) Ako niste vi u pitanju, možda je neko koga znate? Ne izgledate „neplodno”, ne osećate se tako, ali posle mnogo meseci (ili možda godina?) pokušavanja da osnujete porodicu uz razna ultrazvučna praćenja i ko zna koliko analiza, vreme je da ramislite i o vantelesnoj oplodnji.   Šta sve treba da znate? Evo najbitnijih činjenica! Šta je vantelesna oplodnja i kako funkcioniše? Vantelesna oplodnja (IVF) je medicinski postupak koji pomaže parovima da postanu roditelji kada prirodni pokušaji začeća nisu uspešni. Postupak uključuje stimulaciju jajnika žene, sakupljanje jajnih ćelija, oplodnju u laboratoriji i vraćanje embriona u matericu. IVF je složen proces, ali nudi šansu za mnoge parove koji se suočavaju sa problemima plodnosti. Zašto je vantelesna oplodnja važna? Odluka o vantelesnoj oplodnji je značajna i utiče na mnoge aspekte vašeg života, uključujući vreme, finansije, emocije… Iako je za mnoge trudnoća prirodan proces, mnogi parovi širom sveta suočavaju se sa neplodnošću. Neplodnost može imati različite uzroke i često zahteva medicinsku intervenciju poput IVF-a. Uticaj godina na plodnost žene i muškarca ŽeneŽenski reproduktivni sistem je ključni faktor u uspehu IVF-a. Žene se rađaju sa svim jajnim ćelijama koje će ikada imati. Kroz godine, broj jajnih ćelija opada, a sa godinama opada i kvalitet

Egzozomi

Egzozomi se najavljuju kao sledeća generacija ćelijskih terapija. Iako nisu ćelije, oni igraju vitalnu ulogu u komunikaciji i podmlađivanju svih ćelija u našem telu. Naučno je dokazano da je međućelijska komunikacija važna za održavanje zdrave ćelijske okoline.

Starost, hronične bolesti, faktori životne sredine i genetski poremećaji mogu ometati način na koji naše matične ćelije komuniciraju sa drugim ćelijama, i na taj način poremetiti proces zarastanja. Egzozomi igraju ključnu ulogu u regulaciji ovih komunikacijskih procesa.

Film Radost (Joy) o prvoj IVF bebi na Netflixu od danas

Svako rođenje je na svoj način izuzetno. Ali to nikada nije bilo istinitije nego u slučaju Lujze Džoj Braun, prve „bebe iz epruvete“. Rođena je 1978. godine, a njeno izvanredno rođenje bilo je rezultat decenije rada hirurga, naučnika i embriologa.

Joy donosi izvanrednu priču o vrednim ljudima i o tome kako je njihov rad otvorio put za razvoj vantelesne oplodnje (IVF).

Grčka: Starosna granica za VTO je 54 godine

Novi zakon je usvojen u leto 2022. godine i doneo je velike promene kako u IVF-u u Grčkoj tako i u pogledu zamrzavanja jajnih ćelija. Prema novom zakonu, starosna granica za vantelesnu oplodnju u Grčkoj je 54 godine, čime se ženama koje imaju i više od 50 godina daje mogućnost da rađaju uz pomoć potpomognute oplodnje, uglavnom uz korišćenje doniranih jajnih ćelija ili embriona.

Prema objavljenim statistikama u Grčkoj, žene starije od 50 godina rodile su 52 dece u 2007. godini, 74 dece u 2009. godini, 128 dece u 2017. godini, 135 dece u 2019. godini i 187 dece u 2021. godini. Nije poznato koji je broj njih koristio donorine jajne ćelije, a koje su trudnoću ostvarile sa sopstvenim jajnim ćelijama.

Stopa fertiliteta u Kanadi dostigla rekordno nisku vrednost

Stopa fertiliteta u Kanadi dostigla je rekordno nisku vrednost od 1,26 dece po ženi, što ukazuje na kompleksne izazove s kojima se porodice suočavaju. Uzroci opadanja fertiliteta uključuju ekonomske nesigurnosti i posledice pandemije COVID-19. Takođe, primećen je porast stope prevremenih porođaja, koji je povezan s povećanjem broja starijih majki

Kad je kasno za rađanje?

Veliki broj žena se godinama suočava sa nemogućnošću da ostvari trudnoću. Godine žene ograničavajući su faktor kada je u pitanju njena plodnost. Vantelesna oplodnja jeste pomerila mnoge granice naročito uz korišćenje doniranih ćelija i embriona. Ipak, da li granica postoji? Kad je kasno za rađanje?

Dan embriologa – dan kada je rođena Lujza Braun

Pre 46 godina, 25. jula 1978. godine, naučnici, vizionari i inovativni umovi koji su verovali, Patrik Steptoe i Bob Edvards promenili su istoriju – rođena je Lujza Braun, prva IVF beba. Lujzu Braun su njenu roditelji čekali 9 godina. Od njenog rođenja pa do danas smatra se da je na svetu rođeno oko 12 miliona beba iz pomoć in vitro tehnike. Dan rođenja prve IVF bebe je ujedno i Dan embriologa, i milioni ostvarenih roditelja danas imaju razloga za slavlje! Lujza, srećan rođendan! Embriolozi, hvala vam na svemu!

Nema više tekstova.