Endometrioza: Mart je mesec svesti o ovoj bolesti

Šta je endometrioza?

Endometrioza je stanje u kojem tkivo slično sluzokoži materice raste van materice, na drugim organima. Kada se ovo tkivo razvije van materice, može izazvati bolne simptome koji utiču ne samo na menstrualni ciklus, već i na svakodnevni život. Neke žene sa endometriozom imaju poteškoće sa začećem zbog ožiljaka i blokade jajovoda.

Najčešća mesta na kojima se razvija endometrioza su:

  • Prostor iza materice
  • Miometrijum (sloj materice)
  • Jajnici
  • Peritoneum
  • Jajovodi

Ređa mesta uključuju:

  • Rektum
  • Bešiku
  • Creva
  • Dijafragmu
  • Vaginu
  • Pluća

Endometrioza je česta bolest koja pogađa otprilike 1 od 10 žena u svetu. Najćešće se dijagnostikuje kod žena u 20-im i 30-im godinama. Simptomi se mogu kontrolisati odgovarajućim tretmanom.

Simptomi i uzroci

Najčešći simptomi endometrioze

Simptomi endometrioze variraju, ali najčešći je bol u karlici. Ovaj bol može biti blag ili intenzivan i obično se pogoršava neposredno pre i tokom menstruacije zbog hormonalnih promena.

Ostali simptomi uključuju:

  • Veoma bolne menstrualne grčeve
  • Bol u stomaku ili donjem delu leđa pre i tokom menstruacije
  • Obilna krvarenja tokom menstruacije ili između ciklusa
  • Bol tokom seksualnog odnosa
  • Neplodnost
  • Bol pri mokrenju ili pražnjenju creva
  • Problemi sa varenjem poput dijareje, zatvora ili nadimanja

Neke žene nemaju nikakve simptome i mogu otkriti da imaju endometriozu tek kada naiđu na poteškoće sa začećem.

Uzroci endometrioze

Tačan uzrok endometrioze nije poznat, ali neki mogući uzroci uključuju:

  • Retrogradnu menstruaciju – kada menstrualna krv teče unazad kroz jajovode i u karličnu duplju, umesto da izlazi iz tela.
  • Transformaciju peritonealnih ćelija – hormonalni ili imunološki faktori mogu uzrokovati da ćelije u stomaku postanu slične onima u materici.
  • Hormonske promene – estrogen može uticati na razvoj endometrijalnih ćelija van materice.
  • Ožiljci od operacija – ćelije endometrijuma mogu se zalepiti za ožiljke od hirurških intervencija poput carskog reza.
  • Problemi sa imunim sistemom – oslabljeni imuni sistem može sprečiti telo da prepozna i uništi tkivo na pogrešnom mestu.

Da li je endometrioza nasledna?

Iako nije u potpunosti jasno šta izaziva endometriozu, poznato je da postoji genetska predispozicija. Ako vaša majka, baka ili sestra imaju endometriozu, vaš rizik od razvoja ovog stanja može biti povećan.

Ko može dobiti endometriozu?

Endometrioza najčešće pogađa žene između 20. i 40. godine, ali se može javiti i kod mlađih devojaka u adolescenciji. Kod mnogih simptomi nestaju nakon menopauze, ali može i dalje uzrokovati neprijatnosti.

Faktori rizika

Neki faktori povećavaju rizik od razvoja endometrioze, uključujući:

  • Porodičnu istoriju bolesti
  • Kratke menstrualne cikluse (manje od 27 dana)
  • Dugačke i obilne menstruacije (duže od osam dana)
  • Nikada niste bili trudni

Komplikacije endometrioze

Endometrioza može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući:

  • Probleme sa crevima i bešikom – ako tkivo raste blizu creva ili bešike, može doći do krvi u urinu ili stolici, kao i do jakog bola prilikom mokrenja.
  • Kratak dah ili bol u grudima – u retkim slučajevima endometrioza može uticati na pluća i dijafragmu, uzrokujući probleme sa disanjem.
  • Neplodnost – tkivo endometrioze može ometati oplodnju jajne ćelije.

Kako endometrioza uzrokuje neplodnost?

Endometrioza je jedan od glavnih uzroka neplodnosti. Ova bolest dovodi do rasta tkiva na mestima gde ono ne bi trebalo da se nalazi, što može ometati kretanje spermatozoida i jajne ćelije prilikom začeća.

Dijagnoza i testovi

Kako se dijagnostikuje endometrioza?

Dijagnoza endometrioze najčešće počinje analizom simptoma. Bolni i obilni menstrualni ciklusi mogu biti razlog da se obratite lekaru. Tokom pregleda, ginekolog će vas pitati o vašoj medicinskoj istoriji i da li u vašoj porodici postoji istorija endometrioze. Sledi ginekološki pregled, a potom lekar može zatražiti dodatne pretrage, poput ultrazvuka ili magnetne rezonance (MRI).

Koji testovi potvrđuju endometriozu?

Jedini pouzdan način za postavljanje dijagnoze jeste laparoskopija – minimalno invazivna hirurška procedura u kojoj lekar koristi malu kameru (laparoskop) da pregleda karličnu duplju. Ako se sumnjivo tkivo pronađe, može se uzeti uzorak (biopsija) i poslati na analizu.

Tokom iste procedure, hirurg može pokušati da ukloni ili uništi što više endometriotskog tkiva. Međutim, u nekim slučajevima položaj lezija može otežati njihovo uklanjanje bez oštećenja vitalnih struktura, pa je ponekad potreban tim stručnjaka – ginekologa, kolorektalnog hirurga ili urologa.

Ponekad se endometrioza otkriva slučajno, jer ne izaziva simptome kod svih pacijenata.

Lečenje i kontrolisanje endometrioze

Kako se leči endometrioza?

Plan lečenja zavisi od nekoliko faktora, uključujući:

  • Težinu bolesti,
  • Planove za buduće trudnoće,
  • Godine pacijentkinje,
  • Jačinu simptoma (posebno bola).

Lečenje može uključivati lekove, operaciju ili kombinaciju oba pristupa, s ciljem smanjenja bola i poboljšanja plodnosti.

Lekovi za endometriozu

Lekovi mogu ublažiti simptome, ali ne mogu potpuno eliminisati bolest. Najčešće opcije su:

  • Nesteroidni antiinflamatorni lekovi (NSAID), poput ibuprofena, za ublažavanje bolova.
  • Hormonska terapija, koja može usporiti rast endometriotskog tkiva i smanjiti simptome.

Hormonske terapije uključuju:

  • Kontraceptivne pilule, flastere, vaginalne prstenove, injekcije ili intrauterine uloške – spirale (IUD) – smanjuju bol i krvarenje tokom menstruacije.
  • Gonadotropin-oslobađajući hormoni (GnRH) – zaustavljaju menstrualni ciklus i ublažavaju simptome (npr. Orilissa® i Lupron®).
  • Danazol (Danocrine®) – smanjuje lučenje hormona odgovornih za menstruaciju, ali može imati nuspojave.

Važno je napomenuti da se simptomi mogu vratiti nakon prestanka terapije. Ove terapije nisu preporučljive tokom trudnoće.

Hirurško lečenje endometrioze

Hirurške opcije za lečenje endometrioze uključuju:

  • Laparoskopska operacija – Tokom ovog zahvata, hirurg pravi mali rez na stomaku i uvodi tanki instrument u obliku cevi, nazvan laparoskop. Ovaj instrument, sa kamerom visoke rezolucije, omogućava pregled unutrašnjosti tela i identifikaciju endometriotskog tkiva. Dodatni hirurški instrumenti mogu biti korišćeni za uklanjanje problematičnog tkiva.
  • Histerektomija – U težim slučajevima, hirurg može predložiti uklanjanje materice i/ili jajnika.

Endometrioza je hronična bolest. Iako mnogi pacijenti osećaju olakšanje nakon operacije, simptomi se mogu vratiti u roku od nekoliko godina. Težina endometrioze može uticati na to koliko brzo – ili da li uopšte – će se bolest ponovo pojaviti. Zbog toga, lekar može preporučiti kombinaciju hirurškog lečenja i medikamentozne terapije kako bi se postigli najbolji rezultati.ptome, oni se često vraćaju nakon nekoliko godina. Kombinovanje operacije sa lekovima može doneti najbolje rezultate.

Prognoza i život sa endometriozom

Može li endometrioza nestati sama od sebe?

U nekim slučajevima, simptomi se mogu spontano povući, posebno nakon menopauze, kada se smanjuje nivo estrogena.

Šta se dešava ako se endometrioza ne leči?

Nelečena endometrioza može izazvati stvaranje cista, priraslica i ožiljnog tkiva, što može dovesti do jakih bolova i problema sa plodnošću.

Prevencija

Endometrioza se ne može sprečiti, ali određeni faktori mogu smanjiti rizik od njenog razvoja:

  • Više trudnoća,
  • Dojenje.

Često postavljena pitanja

Kako endometrioza utiče na svakodnevni život?

Bol i umor mogu značajno otežati svakodnevne aktivnosti, uključujući intimne odnose i planiranje porodice. Emocionalne posledice, poput depresije i anksioznosti, takođe su česte.

Može li žena sa endometriozom zatrudneti?

Da, ali može biti teže nego kod žena koje nemaju endometriozu. Ako planirate trudnoću, konsultujte se sa lekarom o mogućim tretmanima koji mogu poboljšati plodnost.

Može li se endometrioza javiti posle menopauze?

Retko, ali je moguće, posebno kod žena koje koriste hormonsku terapiju nakon menopauze.

endometrioza

Mi možemo da vam pomognemo na vašem putu do bebe. Za pitanja, nedoumice i podršku možete nam se javiti direktno na SOS IVF broj 0800 70 70 77 ili nam pisati na imejl info@ivfcentar.rs. Takođe, možete nas kontaktirati i popunjavanjem kontakt forme na sajtu klikom na link ONLINE KONTAKT FORMA.

Slični tekstovi

Još naših blogova